U okviru Prve regionalne konferencije zemalja Jugoistočne Evrope o promociji nauke, koja je održana u Beogradu, od 2.- 3. oktobra 2013, održana je panel diskusija „Nauka i rod“ . Ovom sesijom je moderirala predsednica Jednakih mogućnosti, dr Nataša Gospić, redovna profesorka Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.

Učesnice sesija „Nauka i rod“ došle su iz različitih zemalja i iz različitih polja nauke i imale su za cilj da osvetle rodnu ravnopravnost u nauci, tehnologiji i akademskim studijama i da ukažu na to kojim se postupcima stanje u ovoj oblasti može popraviti.

Generalni zaključak na panelu bio je da žene nemaju adekvatne mogućnosti za ravnopravno učešće u nauci, tehnologiji i ekonomiji. Ogromni potencijali koje žene poseduju ostaju neiskorišćeni jer one ne učestvuju ravnopravno u procesima odlučivanja u ovom sektoru.

Moderatorka sesije, dr Nataša Gospić, naglasila je da osnovna tema treba da bude kako motivisati devojke i mlade žene da se opredele za tehnička i naučna zanimanja. Posebnu pažnju treba posvetiti ulozi majke u obrazovanju dece, jer u najranijem uzrastu svako dete ima prirodnu želju da uči, razvija se i svojstvena mu je radoznalost koju treba zadovoljiti i usmeravati.

Dr Gospić je naglasila da se u poslednje četiri godine ništa nije promenilo nabolje po pitanju zastupljenosti žena i da je neophodno više raditi na motivisanju devojčica.

Gotovo sve učesnice su komentarisale činjenicu da se na univerzitete upisuje isti broj studenata i studentkinja, ali da se, kako univerzitetska zvanja napreduju, tako broj žena u njima smanjuje. Razlozi za to su istorijski, stereotipi o nauci, usklađivanje porodice i nauke i uzori. Upravo uzori (rol models) žena i ženskih zanimanja su apostrofirani kao bitni, jer se devojčicama sugeriše da „ne mogu biti ono što ne mogu videti“. Ako nikada u životu nisu upoznale naučnicu, teško da će maštati da to postanu.

Osnaživanje devojčica i žena, takođe je zaključeno na sesiji, nije dovoljno. Neophodno je obezbediti podršku svih institucija koje prate njihov život i rad, od porodice, škole, društva, pa do države.

Istraživanja koja su na sesiji izložena pokazala su da blago raste broj žena u prirodnim naukama, posebno u biotehnologiji i medicini, ali da nema napretka u inženjerskim oblastima.

Nekoliko učesnica je naglasilo i „krivicu“ patrijarhalnog sistema koji još nije potpuno restruktuiran i čija pravila važe u mnogim institucijama, pa čak i na univerzitetima.

Da bi se žene dodatno osnažile neophodno je i organizovati što više mreža naučnica, kako bi kroz razmenu iskustva i dobrih praksa pomogle i jedne drugima i devojkama i ženama koje se tek spremaju da u nauku zakorače.

Dr Klarisa Behar Molad, konsultantkinja američke vlade i autorka knjige „Da li će žene vladati internetom“, istakla je koliko je takvo povezivanje važno. „Devojčice nemaju dovoljno uzora među uspešnim naučnicama i preduzetnicima. One misle da nisu sposobne kao muškarci, iako sva istraživanja pokazuju da su najuspešnija ona preduzeća na čijem su čelu žene“, rekla je dr Behar Molad.

Ni u najrazvijenijim zemljama procenat žena među naučnicima ne prelazi 10 odsto, uprkos evropskim preporukama da ih mora biti najmanje 25 odsto.

Divna Vučković, koordinatorka Centra za promociju nauke istakla je važnost sakupljanja i objavljivanja primera dobre prakse. Upravo zbog stereotipa i porodičnih zaduženja važno je pokazati da je moguće imati i porodicu i karijeru. Ona je predstavila rad CPN u ovoj oblasti i najavila buduće akcije.

Sa panela „Nauka i rod“ mogu se izdvojiti sledeći zaključci:

  • Važno je, od najranijeg uzrasta, motivisati devojčice za izbor tehničkih i naučnih zanimanja
  • Neophodno je formulisati programe rada sa majkama, jer su one odgovorne za formiranje i razvoj deteta u prvim godinama
  • Raditi na razbijanju stereotipa o nauci kao polju rezervisanom za muškarce
  • Što više popularisati žene-uzore i primere dobre prakse u medijima i u naučnoj zajednici
  • Posebnu promociju obezbediti za naučnice iz manjinskih grupa
  • Obezbediti podršku svih institucija od porodice, obdaništa, škola, pa do države
  • Raditi na restruktuiranju ostatataka patrijarhalnog sistema u svim segmentima drutšva, a posebno u školama i na univerzitetu
  • Formirati što više mreža sastavljenih od naučnica iz svih oblasti

Panelistkinje na temu „Nauka i rod“ su bile Tatjana Parac Vogt (Belgija) profesorka na KU Luven, predsednica belgijskog Udruženja naučnica, Clarisse Behar Molad (USA), Fulbrajtova stipendistkinja, Jasminka Lažnjak (Hrvatska), redovni professor Univerziteta u Zagrebu, Svenka Savić (Srbija), professor emeritus, Univerzitet u Novom Sadu, Ivana Gađanski (Srbija), Fulbrajtova stipendistkinja i koosnivačica Pubsonic-a i TEDx Belgrade Women, Divna Vučković, članica EC COST genderSTE, koosnivačica Jednakih mogućnosti i koordinatorka za inovacije u Centru za promociju nauke.