Džender mejnstriming u praksi:


Rodna ravnopravnost u Evropskoj uniji


Primeri dobre prakse (1996–2000)


HOLANDIJA – UVOĐENJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI U VLADINE POLITIKE


Integracija rodne dimenzije u sve politike,programe i akcije zateva nove načine raspodele odgovornosti za politike, kao i nove pristupe saradnji između ministarstava.

U Holandiji, projekat koji vodi Ministarstvo za socijalna pitanja i zapošljavanje nastoji da integriše ciljeve jednakih mogućnosti u vladine sektorske politike. Projekat "Akcioni plan za sektorske ciljeve jednakih mogućnosti" predstavlja važan korak u širenju znanja o tome kako se jednake mogućnosti mogu ostvariti. Projekat obezbeđuje da se pravilno isplaniraju i uspešno sprovedu mere koje se odnose na različite probleme i nejednakosti.

Projekat je osmišljen kako bi se bavio pitanjem promene u odgovornosti za uključivanje jednakih mogućnosti u kreiranje politika. Ranije je Ministarstvo za socijalna pitanja i zapošljavanje imalo dominantnu ulogu u ovoj oblasti, ali od nedavno sva ministarstva moraju preuzeti inicijativu za proširenje područja primene jednakih mogućnosti. Sva vladina ministarstva su u obavezi da formulišu i sprovedu tri konkretna cilja koja se odnose na jednake mogućnosti.

Formulisani ciljevi moraju da zadovolje određene kriterijume:

- moraju biti konkretni i merljivi;
- moraju se realizovati u roku od četiri godine;
- moraju biti povezani sa glavnim oblastima politike ministarstva;
- moraju biti u skladu sa važećom politikom jednakih mogućnosti;
- moraju biti usmereni ka društvenim rezultatima.

Značaj ove kontrolne liste posebno dolazi do izražaja prilikom kreiranja politika usmerenih na donošenje relevantnih mera. Ona pomaže da se fokus usmeri na ključne aktivnosti u svakoj oblasti, i obezbeđuje da odgovorna tela postave realistične rokove i rezultate. Ovako jasan okvir proizveo je širok spektar kreativnih i praktičnih mera.

Jedan od ciljeva Ministarstva za socijalna pitanja i zapošljavanje je da integriše neplaćeni rad u društveno-ekonomsku politiku.Cilj uključuje praćenje neplaćenog rada i njegovo uključivanje u društveno-ekonomsku statistiku i ekonom(etrij)ske modele.

Sledeća inicijativa, koju je pokrenulo Ministarstvo zdravlja, socijalne zaštite i sporta, odnosi se na povećanje prihvaćenosti i mogućnosti organizacije rada sa skraćenim radnim vremenom među medicinskim radnicima/cama,što je od suštinskog značaja za zadržavanje žena-medicinskih radnica na tržištu rada.

U okviru Ministarstva pravde izrađen je akcioniplan protiv nasilja u porodici koji uključuje nekoliko mera kao što su povećanje svesti u okviru pravosudnog sistema o postojanju nasilja u porodici, kao i razvijanje programa za praćenje i evidentiranje.

Aktivnosti takođe uključuju interne ciljeve usmerene ka poboljšanju položaja žena zaposlenih u ministarstvima. Na primer, Ministarstvo poljoprivrede je postavilo za cilj da među novim radnicima/cama bude 50 posto žena, dok Ministarsto stanovanja, prostornog planiranja i zaštitu životne sredine teži da u 2000. godini na svim višim funkcijama bude 15 posto žena.

Ovaj pristup je uspešan iz tri glavna razloga:

- vlada je jasno i eksplicitno zahtevala da svako ministarstvo preuzme odgovornost;

- odgovornost za formulisanje i sprovođenje ciljevaje decentralizovana i odnosi se na svako ministarstvo pojedinačno;

- izabrani ciljevi su u najvećoj mogućoj meri uskladu sa politikom ministarstva.

To što vlasništvo nad strategijom imaju ministarstva povećava šanse da se politika delotvorno sprovede.

Iako je ovo inicijativa na nacionalnom nivou, obim aktivnosti određuje karakter mera koje se preduzimaju u okviru svakog ministarstva i njihov kumulativni uticaj u oblasti jednakih mogućnosti. Širok izbor mera pomaže da se jednake mogućnosti integrišu kao element i dugoročna komponenta svih aktivnosti planiranja.

Finansijska sredstva za sprovođenje projekta obezbeđena su budžetima holandskih ministarstava.

Trajanje projekta:

1999-2002. godina